Hibridizacija sa žutaricom (Serinus serinus)

• 

Details

Created on Saturday, 12 January 2013 12:17

Last Updated on Sunday, 13 January 2013 00:48

Hits: 538

Iako je najsrodnija divljem kanarincu (Serinus canaria), naša domaća europska žutarica (Serinus serinus), nije doživjela ni blizu fenotipskih izmjena kakvih danas imamo na domestificiranom kanarincu. Zašto je zapostavljena? Najvećim dijelom zbog brzog napretka jako sličnog divljeg kanarinca, ali vjerojatno i zbog neplodnosti hibrida u povratnim parenjima kod pokušaja unošenja postojećih mutacija s domestificiranog kanarinca. Možda je rješenje u hibridizaciji s drugom vrstom?! Kako god bilo, nekolicina europskih uzgajivača rade na povratnim parenjima s domestificiranim kanarincima. U njih se ubraja i uzgajivač Marjan Stanijev iz Pirota (Srbija) čije Vam iskustvo prenosim ovdje.

Budući da sam jedan od uzgajivača ptica koji voli izazove, uzgajam hibride filijalnih generacija F2, F3, F4,... nastale preko plodnog F1 hibrida (Serinus serinus x kanarinka). U planu za narednu sezonu uzgoja je uzgoj hibrida u R-generacijama. Ovi hibridi nisu rašireni kod europskih i naših uzgajivača, jer su veoma 'laki za uzgoj', a samim tim i neinteresantni širem auditoriju uzgajivača ptica faune Europe i hibrida. Međutim, sve što je 'lako' i nije baš tako lako. Pokušat ću kroz ovaj tekst koji je proizašao iz dosadašnjeg iskustva uzgoja spomenutih hibrida objasniti i dokazati da stvari nisu tako 'lake'. Uz to postoje neki faktori koji itekako većinu uzgajivača veoma brzo natjeraju da odustanu od spomenute hibridizacije. Da mi je neko rekao da ću 2010. provesti u odgoju F2 hibrida moj odgovor bi bio pa to je nemoguće. Ali događaji koji su obilježili početak 2010. godine naveli su me na taj čin.

Uzgajivačnica Marjana Stanijeva

Odlaskom na proslavu povodom 30.godišnjice kluba 'BAGDALA', iz Kruševca, 16. svibnja, kroz razgovor saznajem da moj veliki a usto jedan od tri deklarirana prijatelja Dejan ima F1 hibrida (žutarica x kanarinka) za koga je tvrdio da je plodan. Tijekom razgovora o potencijalnim mogućnostima daljih parenja hibrida. Dejan je insistirao i nagovorio me da uzmem pticu. Što ja i činim i otpočinjem jedan novi dio u mom avikulturističkom životu. Cijeli postupak dobivanja F2 hibrida sam opisao u posebnom članku, koji je objavljen u biltenu Organizacije sudaca Srpske ornitološke federacije Avi fauna (svezak 24). Tako da se ne bi zadržavao na način na koji su izleženi F2 hibridi, već dobivanju F3 hibrida i hibrida koji su izleženi od para gdje su oba roditelja hibridi (F1 mužjak x F3 ženka).

Lipokromski (bijeli dominantni) F2 hibrid

Da bi svoje znanje o hibridizacijom povećavao a u cilju rješavanja zahtijeva, koji iz nje proizlazi morao sam potražit uzgajivače, literaturu i sveg što bi mi pomoglo u narednom periodu a sa ciljem ostvarenja zacrtanog cilja. Cilj je jasan dobivanje nove rase kanarinaca stasa i nove mutacije boje žute lipokrom na žutarici. Kako je vrijeme prolazio kroz naredne dvije sezone planskog uzgoja rezultati su se ostvarivali ubrzanim tempom. Moram priznati da nisam očekivao da svake uzgojne sezone zacrtani dio cilja i ostvarim , ali kako je i sam početak uzgoja po mom stečenom mišljenju 'dar Boga' meni i mojoj supruzi drugačije i nije moglo biti.

Šareni (Lipokromskio melaninski) F2 hibridi

Sezona uzgoja 2011 se je polako približavala, tu se je pojavio i javni poziv raspisan od Ministarstva za zaštitu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja koji je zahtijevao prijavljivanje svih primjeraka strogo zaštićenih i zaštićenih ptica i ptica sa CITES-a, uključujući i njihove hibride. Ponovo prepreka, koja je mogla da me zauvijek zaustavi u već pokrenutom projektu. Ali na moju sreću upoznajem pravog ljubitelja prirode i ptica, poznavaoca genetike ptica i što je za moj problem najvažnije Zakona Republike Srbije u toj oblasti. On će nadalje uz dvoje deklariranih prijatelja biti u timu za podršku, savijete i prije svega partner u daljem radu. Na njihovu preporuku prijavljujem četiri hibrida (jednog F1 i tri F2). Da bi laganim koracima ušao u legalne tokove svijeta avikulture, kao sav normalan svijet. Nakon odrađene prijave u javnom pozivu krećem u sezonu uzgoja 2011 sa dva para:

1. par: Kanarinac x F2 ženka hibrid

Par koji je u sezoni uzgoja imao tri legla, ali samo je ženka bila sterilna. Na ovu činjenicu sam naišao u literaturi i prepiskama sa ekspertom za faune Europe g. Davorom Skejićem, a potvrdio u prepiskama sa najvećim poznavaocima ove hibridizacije i njene problematike Mauriziom Moronijem, Antoniom Lorussom, Francom Monopolijem, Guillermom Cabrera Amatom. Ovi spomenuti uzgajivači se bave ovom hibridizacijom preko petnaestak godina. Njihov cilj je da preko hibridizacije sa domaćim kanarincem ubace nove boje u žutaricu. Kao i ja, i oni su naišli na isti problem – sterilitet ženki u oba smjera vraćanja hibrida prema kanarincu ili žutarici. Tako da sam tim parom djelomično potvrdio i u praksi tu činjenicu.

2. par: F2 mužjak hibrid x žuta kanarinka

Taj par je ostvario moje želje od samog početka traganja za plodnim hibridom. Potvrdio je u praksi činjenice koje su potvrdili prethodno spomenuti uzgajivači da mužjaci prenose genetski materijal na svoje potomstvo, sve dok ne dođete do sedme –osme filijalne generacije hibrida, kada se pojavljuju plodne ženke u velikom broju. Mada iz prakse koju ovi uzgajivači imaju plodne ženke se pojavljuju i u ranijim generacijama ali postotak plodnih ženki je veoma mali. Iz iskustva koje ima Franco Monopoli, plodnost ženki je otprilike 5% ili svaka dvadeseta ženka je plodna! Dok mužjaci iz moje prakse pokazuju plodnost ne veći od 50%. Jer od dva mužjaka F2, jedan je bio plodan a ovaj drugi u sezoni 2012 je u tri navrata u paru sa kanarinkom, dokazao svoju neplodnost. Naravno, ne mora značiti da je 100% neplodan, sada mu je tek druga godina života. Mnogi će sada reći da plodnost hibrida zavisi od starosti hibrida jer reproduktivni spolni organ se sporije razvija kod hibrida. Međutim, u mojoj praksi nije tako, jer na moju sreću i veliko zadovoljstvo od prvog spomenutog para F2 mužjak hibrid x žuta kanarinka, izlegao sam osam F3 hibrida. A to je brat od spomenutog 'neplodnog' hibrida, iste starosti (izleženi 2010.)., pa sam tako opovrgnuo spomenutu činjenicu.

Gotovo lipokromski F3 hibrid

Od osam F3 hibrida, šest su normalne boje a dva hibrida (jedan mužjak i jedna ženka) su lipokrom žute boje - ptice koje će biti korištene na vraćanje u pravcu žutarice. Od ukupno 8 F3 hibrida, spol je u odnosu 5 mužjaka i tri ženke. Jedna od tih F3 ženki je u sezoni uzgoja 2012, pričinila meni sreću i zadovoljstvo u neopisivim razmjerima. U paru sa F1 mužjakom u drugom gnijezdu je izlegla potomke, velikih genetskih potencijala za dalji rad. Budući da je sezona uzgoja 2012 u tijeku, dalja iskustva, izležene ptice ostaju za III. dio članka.

Autor članka, Marjan Stanijev, je najstrože zabranio kopiranje cijelog članka ili nekog dijela bez njegovog pismenog dopuštenja. 

C.O.M./O.M.J. standard za hibride

• 

Details

Created on Friday, 10 February 2012 23:00

Last Updated on Saturday, 05 January 2013 17:27

Hits: 641

Hibridizacija je po mnogima umjetnost. Tu tvrdnju potpuno podržavam tim više ako se radi o hibridima između različitih vrsta ptica faune Europe. Kada se u 'priču' uključe mutacije, različitim kombinacijama nema kraja. Težak je zadatak sucu donjeti odluku koji je hibrid najbolji prvenstveno zbog različitih fenotipa (kombinacije različitih boja i vrsta ptica) u istoj natjecateljskoj grupi. Zbog toga treba postojati jasan standard kojega bi svi, i suci, ali i natjecatelji, trebali slijediti. Standard za umjetnost?! Kakva kontradikcija... Međutim, da bi natjecanje bilo objektivno svi učesnici trebaju biti upoznati s pravilima koja će se primijeniti u rangiranju eksponata. Tako svi koji žele izlagati svoje hibride moraju razmišljati i prije sastavljanja parova hoće li zadovoljiti sve propozicije iz standarda. Predstavljam ovdje fotografije jednog neuobičajenog, rijetkog, ali mogućeg, hibrida između češljugara i kanarinca da se naglasi što sve sudac može dobiti na stol. Kako ocijeniti ovog dvostranog hibrida? Najlakše ga je diskvalificirati... Najlakše je kazniti pticu za nedostatke, ali često zaboravljamo da bi trebali gledati kompletnu pticu i sve stavke što realnije ocijeniti.

Dvostrani hibrid češljugar x kanarinka (UK forum - Native Birds, their Mules and Hybrids)

Odavno imamo standard koji na par stranica definira što bi trebalo biti, međutim prošlogodišnja polemika oko hibrida s češljugarom, a kasnije i odluka HOS-a (ZOSH-a) razotkrila je činjenicu da se ipak mnogo toga ne shvaća ili se krivo tumači. Tako se nametnula potreba za analizom, a i skorašnjim službenim usvajanjem, novog standarda za hibride koji je u biti prijevod COM/OMJ standarda za hibride (talijanske verzije). Par ljudi (dolje potpisanih) surađivali su proteklih par mjeseci u pripremi hrvatske verzije, koju Vam dolje predstavljam. Za kompletno shvaćanje ovog standarda potrebno je koristiti tablice iz originala.

Nekarotinirani hibrid češljugar x kanarinka (izabela crveni mozaik)

Imao sam dojam, prošle godine, da se velika fama napravila oko pitanja: Karotinirati ili ne, hibride s češljugarom i kanarinkom? Komentirao sam ovo s nekoliko stranih, vrlo priznatih, uzgajivača i sudaca. Razmišljanja su različita, a osnovno je da maska bude što crvenija, a da ostale zone koje ne pocrvene preko mjere tolerancije. To su uostalom, nekako i može isčitati iz ovog standarda (mada nisu isključene ni druge boje maske). Osobno smatram da uopće nije ispravno u standardu navoditi čime ćemo se mi voditi i što ćemo koristiti, ili čime ćemo mi tretirati pticu, da ptica bude što više u standardu. Bitan je samo rezultat, tj. ono što se vidi u izložbenoj krletki.

Nadalje, u ovom standardu navode se i mnoge druge bitne stvari o kojima bi svaki ozbiljniji uzgajivač trebao razmišljati. Za mene su hibridi uvijek bili poslastica, uvijek vidim nešto novo, neostvareno, izuzetno dojmljivo... a koja je tek čar takvo nešto uzgojiti. Znam da i nekolicina drugih uzgajivača, prvenstveno hibridera, razmišlja slično. To su nekompromisni i nekomercijalni uzgajivači, uzgajivači koji imaju najviše izgleda da uspiju na svjetskoj ornitološkoj sceni. To je još jedan poticaj da se uskladimo s ovim standardom i da naše ptice naprave još taj mali iskorak.

Na kraju molim sve koji imaju neki komentar na ovaj standard da me kontaktiraju. U svakoj rečenici se krije neka nedorečenost, pa čak se na par mjesta pojavljuju nelogičnosti, kontradikcije s ostatkom teksta. Siguran sam da možemo napraviti to i bolje. Zajedno.

 

C.O.M./O.M.J.  STANDARD ZA HIBRIDE

PREDGOVOR

Prilikom izrade ovog spiska rukovodimo se sljedećim načelima:

- Rodovi koji su dopušteni.

- Vrste između kojih je ponekad dopušteno.

- Podvrste između kojih nije dopušteno

 

KAKO KORISTITI OVAJ SPISAK?

- Hibridizacija između dvije ptice navedene u različitim tablicama je uvijek dopušteno budući se radi o dva različita roda

- Hibridizacija između ptica koje se nalaze u istoj tabeli je dopušteno samo ako nemaju oznaku X na sjecištu stupca i retka sa njihovim imenima.

 

NAPOMENA:

- Dopušteni su svi hibridi sa domestificiranim kanarincem, osim onih sa divljim kanarincem (Serinus Canaria).

- Nisu dopuštene hibridizacije između Colombidi i Psittacidae.

 

Ne tvrdimo da je ovaj spisak potpun. Sva komentari su dobrodošli.

Ako se na izložbi pojavi hibrid koji nije na ovom spisku on je dozvoljen, osim ako se ne radi o hibridizaciji dvije podvrste.

 

PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA OCJENJIVANJE HIBRIDA

I. UVJETI

Za ocjenjivanje hibrida poželjno je dnevno svjetlo.

 

II. OSOBINE HIBRIDA

Hibrid je rezultat ukrštanja dviju različitih vrsta.

Hibridi moraju jasno ispoljavati osobine oba roditelja.

Hibrid mora imati dobru harmoniju boje, dobro držanje, oblik i perje.

Hibrid koji jasno ne pokazuju osobine oba roditelja ne smatra se dobrim te se kažnjava u stavci CRTEŽ ili ostalim karakterističnim stavkama, npr. u držanju ili u obliku.

Hibrid koji ne pokazuje niti jednu osobinu roditelja ne smatra se dobrim hibridom te ne može doći u obzir za bilo kakvu nagradu.

Sudac osim boje i crteža oba roditelja mora dobro sagledati njihovu veličinu, oblik i držanje.

 

III. BOČNI CRTEŽ

A) Hibrid sa kanarincem

Svi hibridi sa kanarincem moraju pokazivati bočni crtež.

Hibridi između kanarinca i češljugara, zelendura, zebe trubačice i mozambičkog čiška pokazuju slabiji bočni crtež jer ga mužjaci navedenih ptica uopće nemaju. Stoga se to ne smatra nedostatkom i ne kažnjava se.

Hibridi između kanarinca i juričice, sjeverne juričice i meksičke rujnice moraju pokazivati bogat i simetričan bočni crtež.

B) Ostali hibridi

Ostali hibridi ispoljavaju bočni crtež (ili ga nemaju) ovisno od kombinacije sparivanja.

Na primjer hibridi iz kombinacija zelendur x zimovka, češljugar x zimovka, zelendur x mozambički čižak. Mužjaci iz tih kombinacija ne ispoljavaju bočni crtež jer ga zelendur, zimovka i mozambički čižak  ne posjeduju. Stoga se to ne smatra nedostatkom i ne kažnjava se.

Kod svih ostalih hibrida sudac mora sagledati osobine oba roditelja što ponekad predstavlja problem jer bi sudac osim ptica Europe morao dobro poznavati , egzote i iznad svega kanarince.

 

IV. DRŽANJE

Hibridi se ocjenjuju prema osobinama držanja oba roditelja.Hibridi čiška i sjeverne juričice s kanarincem ne smije stalno 'lepršati' između štapića niti skakati na žice. Hibrid češljugara i juričice s kanarincem mogu povremeno 'lepršati' između štapića, dok hibridi sa strnadicama mogu povremeno boraviti na dnu kaveza.

Učestalo lepršanje, vješanje za štapiće ili žice kaveza, konstantan boravak na dnu kaveza i previše 'divlja' i nemirna ptica mora se kazniti u stavci držanje.

Ptica sa prenervoznim držanjem koje uništava perje je primjerak kojeg treba oštro kazniti.Takve ptice nisu izložbeni primjerci.

 

V. BOJA

Hibridi moraju imati prirodnu boju. Hibridi koji su dobiveni s pticama u mutaciji boje, moraju jasno iskazivati karakteristike oba roditelja (boju mutacije).

Hibridima između dva roditelja na crvenom faktoru ne bi trebalo dodatno stimulirati bojanje. Takvi hibridi su između juričice, sjeverne juričice, meksičke rujnice i kanarinca na crvenom faktoru. Crvena boja mora bi biti jednaka i ne smije biti prenaglašena, odnosno hibridi ne smiju iskazivati:

-    ljubičasto-crvene tonove,

-    previše crvenila na leđima koje ima za posljedicu razmazivanje leđnog crteža,

-    jednaku (crvenu) obojenost na rožnatim dijelovima (kljunu i nogama).

Hibridi između kanarinca na crvenom faktoru i ptica faune Europe ili egzota na žutom faktoru (i obrnuto) se kažnjavaju. Pri tome je izuzeta kombinacija češljugar x kanarinac, vidi točku VII.

Kod ostalih kombinacija hibrida čiji je samo jedan roditelj na crvenom faktoru, mladi hibridi mogu iskazivati boju podloge od žute do narančaste. CRVENA boja kod ovih hibrida NIJE DOZVOLJENA.

Primjer:        -    mozambički čižak x zimovka,

-    zelendur x zimovka,

-    zelendur x meksička rujnica.

 

VI. DODATAK CRVENE ILI NARANČASTE BOJE

Hibridi čiji roditelji ne posjeduju crveni faktor ne smiju nikad iskazati crvenu ili narančastu boju.

Primjer:         -    čižak x kanarinac,

-    čižak x zelendur,

-    afrički pjevač x kanarinac,

-    mozambički čižak x kanarinac.

Ukoliko ovi hibridi pokazuju dodatnu crvenu ili narančastu boju diskvalificiraju se.

 

VII. HIBRID ČEŠLJUGAR X KANARINAC

Krilna pruga, trtica i rubovi letnih pera moraju biti žute ili narančaste boje. Stoga, hibrid između češljugara i kanarinca ne smije dobivati umjetna bojila.

Svi hibridi dobiveni s češljugarom moraju imati masku od žute do crvene ili bijele boje. Maska mora biti kompletna, naglašena i dobro definirana, ne smije se proširivati preko grla. Boja maske mora biti jednolična.

Svi hibridi s češljugarom moraju imat crtež na vanjskim perima repa (simetrične bijele perlice sa donje strane pera)

Svi hibrid s češljugarom moraju iskazivati simetrične bijele točke na krajevima velikih letnih pera. To je karakteristika ovih hibrida i ne kažnjava se. Hibrid češljugara i zimovke nema bijelu točku na velikim letnim perima. Hibrid češljugar x zimovka (u prvoj godini) uvijek pokazuje narančasti obrub letnih pera. Stoga se to ne smatra greškom.

NAPOMENA: Češljugar je ptica na žutom faktoru (osim maske).

 

VIII. MUŽJACI I ŽENKE

Mužjaci hibrida pokazuju življe boje i bolji crtež u odnosu na ženke. Dakle, mužjaci hibrida u stvarnosti izgledaju ljepše.

Ženke hibrida pokazuju manje boje i slabije crteže  zato su ženke manje opažene i rijetko mogu postati šampioni.

Sve te činjenice sudac mora sagledati kod ocjenjivanja i preferirati hibrida koji pokazuje najbolje osobine oba roditelja bez obzira na spol.

 

IX. NAZIV HIBRIDA

Naziv hibrida (kombinacija sparivanja) mora biti istaknut na kavezu prije ocjenjivanja.

Ako iz bilo kojeg razloga nije istaknut naziv hibrida prije ocjenjivanja organizator je dužan dostaviti sucu listu sa potpunim nazivima hibrida.

 

X.  RIJETKI  I TEŠKI HIBRIDI

Ovi hibridi se manje kažnjavaju u stavkama boja i crtež. Velike i trajne greške kažnjavaju se kao i kod ostalih hibrida.

 

XI. RAZLOZI ZA DISKVALIFIKACIJU HIBRIDA

Ptice s trajnim nedostacima kao na primjer:

- Sljepoća.

- Deformacija i nedostatak nokta ili prsta.

- Ukočenost nokta ili prsta.

- Ljuske na nogama (šuga).

- Ptice s neprirodnim oblikom i držanjem.

- Preveliko perje ili rožnati dijelovi (kljun i nokti).

- Umjetno obojani hibrid kada oba roditelja nisu na crvenom faktoru.

Priredili: E. Jelenaca, D. Udovičić, D. Skejić i V. Antičević

---

Uz još neke sitne izmjene, i nužno ubacivanje (nažalost neprevedenih) tablica, kreirana je konačna hrvatska verzija Standarda za hibride koju možete skinuti na ZOSH-ovim stranicama klikom na sljedeći LINK.

 

Češljugar x juričica (Carduelis carduelis x Carduelis cannabina)

• 

Details

Created on Wednesday, 30 May 2012 23:00

Last Updated on Saturday, 05 January 2013 17:09

Hits: 823

Još jedno ostvarenje ove 2012. godine.

Češljugar x juričica - 13. dan

Češljugar x juričica - 14. dan

Češljugar x juričica - 53. dan (sam početak mitarenja)

 

Češljugar x kanarinka - hibrid u mutaciji

• 

Details

Created on Wednesday, 24 November 2010 23:00

Last Updated on Saturday, 05 January 2013 17:07

Hits: 2021

U Rijeci sam 13. studenog 2010. imao priliku fotografirati dva veličanstvena primjerka mutiranih hibrida iz kombinacije češljugar (major) x kanarinka. Već par godina, s povećanjem broja mutiranih češljugara, učestala je hibridizacija gdje su obje jedinke mutirane. S jedne strane mi je žao zbog toga, jer su se prije izlagale mutirane ženke hibrida dobivene parenjem mužjaka kanarinca u spolnoj mutaciji i normal ženke FE. Naravno da se njihova ljepota ne može mjeriti s novom generacijom mutiranih hibrida gdje se izlažu uglavnom mutirani mužjaci, ali je uzgoj tim 'starim' putem bio daleko kompliciraniji. Tu je majstorstvo uzgajivača iskakalo i samo su rijetki bili sposobni dobiti takvo nešto.

No da ne pomislite da sam konzervativan, niti da želim omalovažavati trud koji je potreban za ove nove 'kreacije' pogledajte mutirane hibride dvojice priznatih uzgajivača - bastardera, M. Malatestinića i A. Palmića. Oni su u ovu 'priču' ušli s mutiranim Majorima, koje uzgajaju i u čistim linijama. Bez obzira što je novi pristup ovakvom uzgoju nešto jednostavniji, sada na vidjelo izlaze sve finese i ova natjecateljska grupa postaje sve teža i teža.

Najznačajnija karakteristika koju mutirani hibridi moraju kvalitetno ispoljavat je prepoznatljivost mutacije. Ova dva primjerka to definitivno prikazuju. Gore je prikazan Satinet hibrid iz kombinacije satinet češljugar major x satinet crvena mozaika kanarinka. Na donjoj slici možete vidjeti Ahatnog hibrida iz kombinacije ahatni češljugar major x ahatna žuta mozaik kanarinka.

U Rijeci ocijeniti hibride, još kad su mutirani, nije baš lak zadatak. Svi su veličanstveni!